Biografija

Nina Čolović rođena je u Splitu 1989. godine, a 2008. seli se u Zagreb u kojem živi i danas. Magistrirala je u svibnju 2015. godine s dvama temama, jednom s područja socijalne semiotike na Odsjeku za lingvistiku i drugom s područja kognitivne lingvistike na Odsjeku za zapadnoslavenske jezike i književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Na istom fakultetu od kraja 2016. pohađa i poslijediplomski doktorski studij Lingvistike. Aktivna je članica Lingvističkoga laboratorija na Odsjeku za lingvistiku Filozofskoga fakulteta od njegova osnutka 2013. godine, u kojem je protekle četiri godine radila na izradi, prijevodu i prilagodbi testova za osobe s jezičnim teškoćama te istraživanjima jezične upotrebe odraslih s afazijom i djece s teškoćama u jezičnom i govornom razvoju. Od kraja 2015. godine zaposlena je kao istraživačica u Arhivu Srpskoga narodnoga vijeća, gdje se bavi analizom diskursa, (socio)semiotikom, sociolingvistikom, jezičnim politikama i manjinskim jezicima u obrazovanju.

NA RUBU TEKSTA: TRAUMATSKI RASCJEPI U JEZIKU

Svijest o neizgovorljivosti stradanja u holokaustu koja prožima svjedočenja u historiografiji i književnosti navodi na pitanje zašto i kako jezik napušta traumatizirane govornike. Time se problematizira odnos simboličke prema življenoj stvarnosti, njihova distanca ili bliskost i rastvara dilema koliko vjerno, potpuno ili istinito jezik „drži“ ili uopće može „držati“ stvarnost unutar sebe. Disocijacija, definirana u psihobiološkim terminima kao nemogućnost integracije traumatskih spoznaja u postojeće znanje, započinje u jeziku kao mjestu izgradnje toga znanja čiji modelirajući i konvencionalizirajući karakter izlučuje i sputava traumatska iskustava. Ciljem ovoga je izlaganja razmotriti mehanizme u jeziku koji potiskuju traumu, rastvoriti ih i sagledati, kao i mogućnosti opiranja tim mehanizmima kroz promišljanje strategija njihova subvertiranja, prisvajanja jezika natrag kao čina borbe za subjektivizaciju unutar nekih drugačijih scenarija stvarnosti u kojima može doći do transformacije društvenih odnosa prema iscijeljenju zajednica i pojedinaca.